Šta je autizam?
Autizam je razvojni poremećaj komunikacije i socijalne interakcije koji se javlja u ranom detinjstvu i traje do kraja života. Češće se javlja kod osoba muškog pola. Osobe sa autizmom imaju problem u učenju, počev od ranog usvajanja osnovnih navika pa do sticanja apstraktnih znanja i socijalnih veština. Smetnje su najviše izražene u domenu komunikacije, u razumevanju i prihvatanju pravila i zahteva koje socijalne situacije postavljaju i usklađivanju sopstvenog ponašanja tim situacijama.

Šta je autistični spektar?
Autistični spektar je termin koji se danas koristi da bi se ukazalo na postojanje velikog broja različitih oblika ispoljavanja autizma i da bi se sve te razlike obuhvatile jednim pojmom.
Razvoj dece sa problemima iz autističnog spektra je često usporen, i uvek neujednačen.

Asperger Sindrom
Osobe sa višim stepenom sposobnosti u okviru autističnog spektra, kao što su osobe sa Asperger sindromom, uglavnom imaju prosečnu ili natprosečnu inteligenciju i razvijen govor.

Osobe sa autizmom
Svaka osoba sa autizmom je jedinstvena. Većina dece sa autizmom je u nekim veštinama izrazito bolja nego u nekim drugim. Slabije razvijene veštine i sposobnosti više zaokupljaju našu pažnju dok one visoko razvijene, obično ostaju ne primećene ili zanemarene. Ponašanje svake osobe sa autizmom uključujući i ponašanje vašeg deteta je jedinstveno. Ipak, bez obzira na različite sposobnosti, ovladanost veštinama i znanjima i različitost ličnosti, sve osobe sa autizmom imaju teškoću da svet oko sebe razumeju onako kako ga razume većina ljudi. Ma koliko kontakt deteta sa autizmom sa njegovom okolinom može da izgleda neobično, potreba za socijalnim kontaktom kod njih uvek postoji.

Vi niste sami
U suočavanju sa različitošću svoga deteta roditelji se osećaju usamljeni i bespomoćni. Vi niste sami. Prema važećim podacima autizam se javlja kod 20 - 60 dece na 10.000 rođenih. Učestalost autizma je ista u svim sredinama bez obzira na rasnu, nacionalnu i etičku pripadnost, socijalni i ekonomski status. Osobe sa autizmom su deo porodica, što znači da se autizam najdublje tiče više od 1% svetskog stanovništva.
Broj evidentiranih osoba u Srbiji je znatno manji od navedenog procenta, jer većina osoba sa problemima iz autističnog spektra nije prepoznata, odnosno dijagnostikovana.

Vi niste krivi
Svaki roditelj, kod čijeg deteta je konstatovan autizam, postavlja pitanje uzroka. Nažalost, na ovo pitanje još uvek nema odgovora. Međutim, pouzdano se zna da faktori sredine nisu uzrok.
Vi niste krivi. Ni na koji način niste mogli da utičete na pojavu autističnog poremećaja kod vašeg deteta. Roditelji dece sa autizmom se nipočemu ne razlikuju od roditelja druge dece.
Postoje pokazatelji koji ukazuju na organske uzročnike i sva savremena istraživanja se vode u tom pravcu.

 

Š T A   M O Ž E M O   D A   U Č I N I M O ?

Autizam se ne leči, ali se na probleme iz autističnog spektra može uticati.
Pravovremenim postavljanjem dijagnoze, tretmanom zasnovanim na potrebama deteta, primerenim postupcima i metodama i uključivanjem deteta u prirodno okruženje vršnjaka (obrazovno vaspitni sistem), postižu se ohrabrujući rezultati. Ako se ponašanje deteta ne posmatra kao neprimereno i neadekvatno, već se sagleda kao pokušaj deteta da razume i kontroliše svet oko sebe koji je za njega nepredvidiv, zbunjujući i odbacujući, može mu se postepeno pomoći da poboljša svoje razumevanje i prilagodi ponašanje spoljašnjim okolnostima i očekivanjima.

Obrazovanje
Sva deca sa autizmom mogu da uče. Roditelji su prvi prirodni učitelji svom detetu. Učenje samopomoći i sticanje osnovnih navika je od velike važnosti za razvoj deteta sa autizmom. Kroz ovo učenje može mu se pomoći da postane samostalnije i time se može učiniti lakšim život i njemu i celoj porodici. Program edukacije mora da bude individualno prilagođen kako bi dete optimalno razvijalo svoje komunikativne, socijalne, saznajne i druge veštine.

Upoznajmo okolinu sa specifičnostima autizma
Deca sa autizmom se izgledom, i na prvi pogled ne razlikuju od druge dece. Zato je potrebno da roditelji drugim ljudima ukažu na njihovu posebnost - različitost. Ponekad i stručnjacima kao što su lekari, učitelji, medicinske sestre i socijalni radnici treba objasniti koje su specifičnosti osoba sa autizmom.

Promene u društvu prema osobama sa autizmom
U našem društvu ne postoje celovita sistemska rešenja koja pružaju mogućnost osobama sa autizmom i njihovim porodicama da ostvare svoja prava.
Ohrabrujuće je da su pozitivni pristupi autizmu u sve većoj meri prihvaćeni od struktura vlasti u našoj zemlji i da su učinjeni pomaci u ostvarivanju prava osoba sa autizmom. Sve je veći broj institucija koje omogućavaju osobama sa autizmom da se u skladu sa svojim potrebama, interesovanjima i mogućnostima obrazuju, rade, stanuju.
Pozitivan odnos sredine, podrška u ostvarivanju potreba i prava omogućavaju najpovoljniji i celovit razvoj osoba sa autizmom.

Uključivanje u vršnjačku grupu
Podsticanje rada kroz učenje u vršnjačkoj grupi neophodno je kao i kod sve druge dece. Socijalna razmena, saradnja, usvajanje čitavog niza pravila ponašanja ne mogu se nikako drugačije učiti sem kroz prirodne socijalne situacije i socijalni kontakt.

Porodica
Braća i sestre deteta sa autizmom imaju jednaku potrebu za pažnjom i brigom svojih roditelja. Uključivanjem deteta sa autizmom u vršnjačku grupu omogućava se i ostalim članovima porodice da zadovolje svoje potrebe i učestvuju u društvenom životu kao i sve druge porodice.

Kontakt Podaci

Beogradsko udruženje za
pomoć osobama sa autizmom
------------------------------------
Adresa:
Gandijeva 56
11070 Novi Beograd

Predsednik Upravnog Odbora
Mirko Gojić
064/30 52 954

Potpredsednik Upravnog Odbora
Srboljub Ranković
061/256 2816

Beogradsko udruženje za pomoć osobama sa autizmom
Tel. 011/22 80 747

Web:
www.autizambg.org.rs 

E-mail:
autizambg@gmail.com

Facebook stranica:
Autizam Beograd

Kontakt strana

------------------------------------